Prosjecan mladi covjek u tom gradu mogao je postati glupan,alkoholicar,religiozni fanatik ili samoubica(a to sve u stvari,na kraju dodje na isto)sto znaci da se u gradu zivjelo mirno,bez problema.

Jednog(lijepog,suncanog)dana se u gradu,iz cista mira,osjetio smrad.

Nepojmljiv,uzasan s m r a d .
Smrdilo je svuda i nije prestajalo.U pocetku se mislilo da je neka kanalizacija,ali to nije bio smrad govana.Ljudi nisu znali sta se desava.Pokusavali su otkriti odakle dolazi smrad i nisu uspijevali.Mislili su da ga je donio vjetar,ali vjetar bi ga i odnio.Smrad je ostajao,smrdio,niotkuda.

Niko nije izlazio,tesko se disalo.Svi su se nadali da ce se uzrok smrada pronaci sto prije.Potraga je trajala dugo vremena.Naucnici,ekolozi,politicari,svi su pokusavali da daju svoju teoriju i da pronadju neki lijek,pomoc.

Neki su smatrali da je to zbog najezde ljudi sa sela,mada su poslije shvatili da na selu mirise mnogo vise nego u gradu,neki su govorili da smrdi politika,ali to sredstvo za ispiranje mozga postoji i u drugim gradovima,pa oni ne smrde.Vjernici su pricali da je neko bacio sihere zbog previse nevjernika,a ateisti su govorili da smrde lazni vjernici.

Uglavnom pametni su tvrdili da smrde glupi,glupi da smrde pametni,epicentar se nije nalazio,smrad je i dalje harao.
Mnogi su odselili.

Oni koji su ostali nosili su gas maske,ali su poceli i sami smrditi.Romanticna mjesta pored rijeke su nestala,sve drugo je bilo isto(samo je malo vise smrdilo).
A onda,svi su se jednostavno navikli.

                                                                                                       Nedim Cišic 4/8/1999