Osnovno pitanje je u kom ce smijeru i kojom ce brzinom ici
civilizacijski razvoj, odnosno kako ce razvoj novih
tehnologija utjecati na zivot? Prediskazivanjem buducnosti
bave se kako znamo, mnogi: od raznih astrologa i drugih
proroka-opsjenara do naucnika i futurologa.
Ovi posljednji, na temelju
naucnih cinjenica, pokusavaju predvidjeti sta nam se moze
desiti u buducnosti. Istina je da nam dosadasnja iskustva
govore da se mnoga predvidjanja,pa cak i naucnih prognosticara,
nisu ostvarila. Medjutim, neke naucne prognoze koje se bave
prediskazivanjem civilizacijskih dogadjaja, pokazala su se
prilicno tacnim. Jedna od takvih uspjelih prognoza ili bolje
receno studija je ona koju izradjuje Delphi-studija o
globalnom razvoju nauke i tehnologije.
Njemacki casopis za
politiku, kulturu, poduzetnistvo i nauku Deutchland, na osnovi
podataka FAO-a, UNESCO-a i drugih specijaliziranih
organizacija UN-a objavio prognozu o tome kako ce se u 21.
vijeku porast svjetskog stanovnistva i kakav ce biti okolis u
kome cemo zivjeti. Najkrace receno, u spomenutoj prognozi se
istice da se svjetsko stanovnistvo stalno povecava, ali sa
druge strane, povecavaju se ocekivanja u pogledu poboljsanja
uvjeta zivljenja, i zivotnog standarda uopste. Prognoze govore
da ce u polju nauke i tehnologija doci do velikog napretka.
Ocekuje se sa razlogom da ce u sljedecih 30 godina najveceg
napretka doci u sljedecim oblastima:
1. informacije i komunikacije
2. zdravlje i zivotni procesi
3. priroda i njena zastita
4. energija i sirovine.
Predpotavlja se da ce Tokio i
Sangaj biti nejveci gradovi na svijetu. Smatra
se da ce razvoj prisiliti bogate da vise ulazu u siromasne
zemlje, ali razlike izmedju bogatih i siromasnih se nece
smanjivati. Sukobi i ratovi u trecem svijetu ce i dalje
opterecivati planetu. Pored ovoga, predvidja se smanjenje u
porastu nataliteta. Za pedeset godina, zene ce radjati 2,1
dijete i u bogatim i u siromasnim zemljama.
ALEN
BOSKAILO 27/10/2000
|
