Izrada mape ljudskog genoma,
najveca naucna senzacija naseg doba, mogla bi pridonjeti
produzetku prosjecnog ljudskog vijeka na stotinu godina, ali
ona dolazi kasno za one zemlje koje su siromastvo, ratovi i
sida unazadili za nekoliko decenija-stoji u godisnjem
izvjestaju UN o razvitku u 174 drzave. Izvjestaj ukazuje na
izuzetnu povezanost stanadarda sa duljinom covjekovog zivota,
pa se tako ukazuje na cinjenicu da bogatasi ne samo sto
postaju sve bogatiji, nego i da sve duze zive. Primjer
narastajuce razlike je taj da 200 miliardera prosle je godine
imalo 1135 milijardi dolara, a ove 100 milijardi vise.
Ukupni prihod 582 miliona
ljudi u svim zemljama u razvitku iznosi 146 milijardi dolara.
Ujedinjeni narodi smatraju da su
to nejednakosti koje se mogu klasificirati kao krsenje
ljudskih prava. Sadasnji
stav ove organizacije je da ljudska prava moraju oduhvatati i
ekonomska, socijalna i kulturna prava a ne samo politicka.
Dali je covjecanstvo svijesno cinjenice da su globalna
nejednakost u XX vijeku izuzetno povecala. Ravnodusnost s
kojom se to prati, govori da toga razvijeni nisu svjesni.
Jaz izmedju prihoda izmedju
najbogatijih i najsiromasnijih 1820. iznosio je tri prema
jedan, u 1950. godini odnos je bio 35 naprema jedan, u 1983.
cetrdeset cetiri naprema jedan, a u 1992. godini sedamdeset i
jedan naprema jedan. Podatci
za 2000. godinu, kako se ocekuje, pokazat ce da je taj jaz
premasio odnos stotinu naprema jedan.
I unutar pojedinih zemalja
povecava se nejednakost izmedju bogatih i siromasnih. U Rusiji
je taj jaz dramatican, ali cak i u zemljama u kojima se ne
odvijaju velike socijalne promjene, kao sto su Velika
Britanija, Svedska, SAD. Ovaj jaz se konstantno vec dvadeset
godina produbljuje.
ANEL
DROCE 27/10/2000
|
