 Cetiri pokusaja u petnaest
godina su potrebna prosjecnom pusacu da odbaci tu losu naviku,
otkriva najnovije istrazivanje Galupovog instituta. Iako
vecina pusaca zna da ih njihova losa navika moze ubiti, samo
deset posto ih prestaje pusiti kroz pet godina.
No, u
Galupovom institutu potvrdjuju da je u posljednjih pet godina
sve vise onih koji zele prestati pusiti, cemu su dorinjeli
novi dokazi povezanosti pusenja i bolesti: trecina ispitanika
u njihovoj anketi zeli prestati pusiti.
U ispitivanu je bilo ukljuceno 862 pusaca, te 287 bivsih
pusaca. Vecina bivsih pusaca, 59 posto, je prestalo pusiti
bez ikakvih "pomagala", dok je 36 posto trazilo neku
pomoc, poput nikotinskih flastera i zvakacih guma. Samo pet
posto ih je prestalo pusiti, smanjujuci kolicinu cigareta. Jos
jednom naucnici upozoravaju-prestane li se pusiti do 35.
godine, rizik od bolesti i prerane smrti do koje dovodi
nikotinski dim, isti je kao kod nepusaca. I svaki je dan, kazu,
dobar da se prestane pusiti.
Cinjenica je da mnogi pokusavaju pusiti tek onda kada pocnu
osjecati posljedice, sto je ponekad i prekasno, zavisno od
toga o kojoj vrsti bolesti se radi.
Vazna je i ta cinjenica u kojoj kolicini konzumirate
cigarete. Naravno, ukoliko koristite vise cigareta, nego sto
je uobicajeno, postoji veca mogucnost da cete oboliti od neke
bolesti. Najgore sto mozete dobiti pusenjem cigareta je rak
pluca, pa sad dobro prokontajte, dali su cigarete stvarno
vrijedne tog rizika.
ALEN
BOSKAILO 27/10/2000
|
