KLIMA I GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Mostar leži na obalama Neretve. Desna obala mnogo je prostranija, ravnija i
pitomija, pa je i dio grada na toj obali veci.. Nad lijevu obalu nadvili su
se južni ogranci Prenja i zapadni obronci Veleža i zbog toga je ta obala
prostorno mnogo manja, a dio grada na njoj strmiji, bjelji i uži. U samom
centru grada, u neposrednoj blizini Staroga mosta, Neretva prima svoju desnu
pritoku rijecicu Radobolju.
Grad se nalazi izmedu 43,21° sjeverne geografske širine i 17,49° istocne
geografske dužine.
Mostar ima mediteransku klimu sa dugim i toplim ljetima i blagim zimama.
Snijeg je prava rijetkost za Mostar, ali samo za grad. Vrhovi planine Velež
bijeli su cak i u julu.
Živa se rijetko spusti ispod 0, a
kada ponekad i zaleprša snijeg nad gradom, to ga s planine donesu vjetrovi
i kratka je vijeka. Jedan meteorološki podatak najrjecitije govori o
mostarskoj klimi: prosjeca temperatura iznosi 15°C, dok je prosjecna ljetna
temperatura 24,3°C, a zimska 6,1°C.
Sa ovako idealnim klimatskim uslovima Mostar skoro da i nema mrtve
turisticke sezone, pa je zato pristupacan turistima u svakom godišnjem dobu..
Uticaj mora osjeca se od ušca Neretve, pa cak i nešto sjevernije od
Mostara. Tako su stvoreni izvanredni klimatski uslovi za gajenje južnih
kultura, po cemu su Mostar, a i cijela južna Hercegovina nadaleko poznati.
U Mostaru i okolini zastupljene su
gotovo sve vrste južnog voca, a susrecemo i ostalo mediteransko raslinje.
Okolina grada narocito je bogata groždem, trešnjama, breskvama i
izvanredno kvalitetnim smokvama, a zbog veoma povoljnih klimatskih uslova
voce u ovom kraju mnogo prije sazrijeva negoli u drugim dijelovima zemlje.
Zahvaljujuci podneblju citava južna
Hercegovina poznata je svijetu po visokokvalitetnom duhanu i cuvenim vinima:
blatinom i žilavkom.
RIBOLOV
Razgranata mreža uglavnom planinskih vodotoka pruža izvanredne mogucnosti
za sportski ribolov. Tu je sliv rijeke Neretve sa akumulacijama Jablanicom i
Ramom, te Borackim jezerom. Rijeka Neretva duga je 235 km.
Desne pritoke su joj: Ljuta,
Rakitnica, Rama sa akumulacijom, Doljanka, Drežanjka, Radobolja, Jasenica i
Trebižat, a lijeve su joj pritoke: Bijela, Buna sa Bunicom i Bregava.
Ukupna vodena površina iznosi 5500 ha.
Vodotoci su uglavnom nastanjeni autohtonim salmonidnim vrstama, a to su:
potocna pastrmka, mekousna pastrmka, jezerska pastrmka, glavatica, zubatak,
lipljan, a u posljednje vrijeme i kalifornijaska pastrmka.
ARMIN VOLODER 4/08/1999
|
